U potrazi za korisnim i zanimljivim savetima i pričama koje biste mogli da iskoristite prilikom uređenja svog potkrovlja, naišli smo na Sašu Radović – netipičnu arhitekticu koja prostore uređuje u skladu sa drevnim zakonima prirode. Kako u životnom prostoru uklopiti prirodu i čoveka i sta je to terapija prostora, saznajte u nastavku.

Saša Radović je diplomirani arhitekta, energetski psihoterapeut i sertifikovani joga instruktor.

Feng Shui je samo jedna od nekoliko drevnih veština koje ona integriše u svojoj eko-logičnoj arhitekturi. Saša ovaj holistički, nekonvencionalni pristup kreiranju životnog okruženja, naziva “terapija prostora”.

Svest i Energija, kao dve ključne životne sile, u osnovi su prakse kojom ona promoviše i postiže harmoniju između Prirode i Čoveka.

Sertifikovani je konsultant za Spiritualne tehnologije, vrstu psihoterapije kojom omogućava klijentima da pored uređenja svog životnog prostora dovedu u red i svoj unutrašnji svet.

U Hali sportova na Novom Beogradu već godinama uspešno podučava veliki broj polaznika Hata Joga veštinama.

Mama je jednom malom Matiji.

Svaki životni prostor predstavlja prošireno telo, spoljašnji omotač nas koji u njemu boravimo i živimo. Glavna uloga prostora je da nas, pre svega, zaštiti od spoljašnjih uticaja, da nam pruži osećaj sigurnosti, udobnosti i pripadnosti.

Nažalost, usled nepoznavanja  ili nepoštovanja zakona Prirode, čest je slučaj da kreiramo životna staništa u kojima se ne osećamo dobro, nemamo podršku na svom životnom putu, nemamo potrebnu toplinu doma, već samo hladnu scenografiju na kojoj se odigrava naš život.

Proučavanje i primena prirodnih zakona su postali okosnica mog životnog puta, nadgradnja standardnom fakultetskom obrazovanju, koje mi omogućava da oplemenjujem stare i kreiram nove prostore po meri Čoveka, a u skladu sa Prirodom.

Prednosti potkrovlja

Potkrovlja mogu da pružaju osećaj slobode jer je, kada smo u njima, nebo jedini pokrivač.

Uglavnom su to, po svojoj raznolikosti, unikatni prostori, veoma dinamični u izrazu, nikada monotoni.

Iako smo “pod krovom”, istovremeno smo na vrhu, što nam omogućava bolji pregled i perspektivu.

Kakva je situacija u potkrovljima kod nas?

Ono što bi trebalo da bude standard kada su u pitanju potkrovlja je puno prirodnog osvetljenja i ventilacije, kao i kvalitetna hidro i termo izolacija. Vrlo često, na ovim našim prostorima to nije slučaj, pa su potkrovlja  prilično nepopularna i na lošem glasu pri odabiru prostora za život ili rad.

Srećom, u poslednje vreme se pojavljuje sve više kvalitetnih proizvođača krovnih prozora i izolacionih materijala,  tako da će se, verujem, uskoro taj trend “ozloglašenih” potkrovlja promeniti.

Izazov 1

Posmatrano iz perspektive terapije prostora, potkrovlja koja ne ispunjavaju osnovne uslove, koje sam prethodno navela, spadaju u grupu nepoželjnih. Nedostatak prirodnog osvetljenja usporava ili u potpunosti zaustavlja energiju prostora.

Kose tavanice, naročito ukoliko su niske, sabijaju energiju ispod sebe i stvaraju napetu atmosferu. Kao posledica toga može se desiti da korisnici prostora imaju probleme sa zdravljem, da su emocionalno nestabilni i pod stalnim pritiskom usled pomanjkanja energije.

Rešenje 1

Uravnoteženje energije u delovima kosih tavanica koje nemaju prozore se postiže na sledeći način:

  • korišćenjem svetlijih tonova (može i sa određenim procentom sjaja, jer sjajne površine vizuelno otvaraju prostor);
  • postavljanjem zidnih murala, foto tapeta, postera sa temom vedrog neba, mekih belih oblaka, uopšte, tema koje će odavati utisak slobode/širine/dubine prostora i tako predstavljati odličnu protivtežu skučenosti izazvanoj kosim tavanicama;
  • izbegavanjem pozicioniranja uzglavlja kreveta ispod najnižeg dela kosine (ovo je na žalost u praksi čest slučaj zbog iskorišćenja prostora); daleko je povoljnije i zdravije da se najniži delovi iskoriste za police, komode, smeštaj stvari, ali ne i ljudi.

Izazov 2

Osim kosih tavanica, druga naglašena karakteristika potkrovlja su vidljivi konstruktivni elementi: krovne grede, kosi krovni nosači, stubovi i sl.

Njihova monumentalnost istovremeno izražava identitet svakog potkrovlja.

Rešenje 2

Bez obzira na to da li su krovne grede od betona, čelika ili drveta, od presudne važnosti je pravilno rasporediti nameštaj ispod/izmedju njih.

Naime, direktno ispod greda treba ostaviti slobodan prostor ili bar pozicionirati delove mobilijara kao što su komode, police, plakari i sl. Svakako je nepoželjno sedeti ili ležati tačno ispod grede jer na duge staze to stvara neprijatan osećaj giljotine iznad glave. Što su krovni nosači veći to je i razmak između njih veći, pa se u tim međuprostorima mogu smestiti kreveti, fotelje, garniture za sedenje, radne stolice.

Predlog intervencija

Kada prostor ne pruža mogućnost da se izbegne sedenje/ležanje direktno ispod grede, onda se interveniše na neki od predloženih načina:

  • pretvaranjem izloženih greda u skrivene, uz pomoć gips karton ploča, naročito ako se nalaze iznad kreveta;
  • povezivanjem/obavijanjem greda labavo postavljenom tkaninom kojom se premosti razmak izmedju dva nosača (smekšana baldahin forma);
  • izbegavanjem prenaglašavanja greda tamnim bojama ili kontrastnim bojama u odnosu na ostatak tavanice;
  • montiranjem nadgradne rasvete na donjoj površini grede, jer će svetlo razmekšati oštrinu konstruktivnog nosača;
  • ugradnjom ugradne podne rasvete na liniji tačno ispod greda čija će svetlost biti usmerena pravo na gore;
  • postavljanjem (ispod greda) saksijskih visokih biljaka sa gustim lišćem ili podnih samostojećih lampi koje bacaju svetlost na gore.

Boje

Finalna obrada i boje u velikoj meri zavise od veličine prostora, količine svetla, nagiba kosina, veličine krovnih prozora, orijentacije i slično.

Manje prostore  sa većim nagibom treba svakako tretirati svetlijim tonovima i sjajnijim površinama. Veći prostori, sa velikim prozorima, mogu podneti i tamnije tonove, naročito ako su južno orijentisani.

Ukoliko su vam ovi saveti bili od koristi i želeli biste više da saznate o mogućnostima prilagođavanja životnog i radnog prostora na ovaj način, kontaktirajte Sašu Radović ([email protected]).